Hrvatska zemlja partner poljoprivredne manifestacije Zelenog tjedna 2020.

Hrvatska poljoprivreda je specifična u mnogim segmentima, a osobito je odlikuje obilje resursa i potencijala za poljoprivrednu proizvodnju i preradu, kao i raznoliki prirodni uvjeti na zemljopisno malom području te različiti kulturni utjecaji.

U strukturi hrvatskih gospodarstava prevladavaju mala obiteljska gospodarstva, a najveći dio korištenog poljoprivrednog zemljišta nalazi se u Slavoniji, hrvatskoj žitnici s najvećim djelom ukupnih oraničnih površina. Brdsko-planinski prostor središnje Hrvatske u strukturi poljoprivrednog zemljišta ima visoku zastupljenost livada i pašnjaka, dok u ukupnim površinama priobalja i otoka tradicionalno dominiraju vinogradi, maslinici i dijelom voćnjaci. Morska površina Republike Hrvatske zauzima nešto više od polovine ukupnog teritorija i prostire se duž 6.278 km dugačke obale obuhvaćajući 1.244 otoka, otočića i hridi. Oko 6.600 aktivnih ribarskih plovila s povlasticom čini hrvatsku ribolovnu flotu, a prosječan godišnji ulov u gospodarskom ribolovu iznosi oko 70.000 tona. Najvažniji segment ribarstva Republike Hrvatske čini ribolov male plave ribe u čijim su ulovima dominantne vrste srdela i inćun. Također, akvakultura u Hrvatskoj pokazuje trend rasta u posljednjih pet godina, pri čemu uzgoj morskih organizama ima dominantan značaj po količini godišnje proizvodnje i po ukupnoj vrijednosti.

Strateški izuzetno važan segment poljoprivredne proizvodnje je ekološka proizvodnja, što potvrđuje činjenica da Hrvatska ima najveći rast površina pod ekološkom proizvodnjom u cijeloj Europskoj uniji. Godišnja vrijednost hrvatskog tržišta ekoloških proizvoda iznosi oko 99 milijuna eura, a narednih godina očekuje se rast zahvaljujući izuzetno povoljnim agrookolišnim uvjetima. Dodatni potencijalni pokretači razvoja ovog tržišta su enogastronomska ponuda u turizmu, obilje tradicionalnih lokalnih proizvoda te čitav niz starih sorti i pasmina prihvatljivih za ekološku proizvodnju. Ratarska proizvodnja predstavlja jednu od najvažnijih poljoprivrednih grana prema upotrebi zemljišta i prema proizvodnji hrane za ljude i životinje, čak 54,1 posto korištenoga poljoprivrednog zemljišta čine oranice i vrtovi. U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. Tijekom razdoblja 2016. – 2018. godine pod žitaricama je bilo prosječno 484 tisuća hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijuna tona, pri čemu je dominantan kukuruz s 51 posto zasijanih površina te pšenica s 29 posto zasijanih površina. 

U kontinentalnoj Hrvatskoj odvija se većina proizvodnje povrća, a najzastupljenije vrste povrća u 2018. godini prema zasađenoj površini su kupus, luk i češnjak, paprika te lubenica. Proizvodnja voća, posebice agruma, dominira u primorskoj Hrvatskoj, pri čemu su prošle godine najzastupljeniji bili orasi, lješnjaci, jabuke, šljive, višnje i mandarine. Prosječna intenzivna proizvodnja voća u razdoblju 2016.-2018. godine iznosila je 142.713 tona na površini od 31.458 hektara. Šećer je najvažniji hrvatski izvozni proizvod u zadnjem desetljeću s iznimnim doprinosom u ukupnoj trgovinskoj bilanci, a gotovo sav izvoz ostvaruje se na tržištu Europske unije.

Proizvodnju vina odlikuje raznolikost sortimenta i bogatstvo autohtonih sorti, s obzirom na prirodne uvjete za uzgoj vinove loze gdje se razlikuju četiri vinogradarske regije s ukupno 12 podregija. Uzgaja se oko 250 vinskih sorti grožđa, a najzastupljenije su: Graševina, Malvazija istarska i Plavac mali crni, s ukupnim udjelom od oko 40%. Proizvodnja vina kreće se od 0,7 do 1,4 milijuna hektolitara, a kvalitetna i vrhunska vina čine oko 70 posto ukupne proizvodnje vina u Hrvatskoj. Povijest proizvodnje maslina stara je više od dvije tisuće godina, a nadaleko priznata kvaliteta maslinovih ulja s hrvatskih prostora poznata je još od rimskog doba. Površine pod maslinicima danas iznose oko 18.697 hektara, što čini 1,26 % u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu. Proizvodnja ulja varira svake godine ovisno o klimatskim i drugim čimbenicima, a kreće se od 35.000 do 50.000 hektolitara. Hrvatska trenutno ima pet maslinovih ulja sa zaštićenim oznakama izvornosti registrirana na razini Europske unije, koja su poznata i priznata u svjetskim razmjerima.

Stočarska proizvodnja ima važnu ulogu u poljoprivrednoj djelatnosti Republike Hrvatske s udjelom od oko 35 posto vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje. U strukturi stočarske proizvodnje značajnu ulogu imaju govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo te ovčarstvo i kozarstvo, a posljednjih godina raste i značaj pčelarstva Govedarstvo je najznačajnija stočarska grana proizvodnje, pri čemu su buša, istarsko govedo i slavonsko-srijemski podolac hrvatske izvorne pasmine goveda te predstavljaju bogato genetsko nasljeđe, koje postupno raste zbog primijenjenih mjera agrarne politike i organizirane provedbe uzgojnih programa. Kada govorimo o ovčarstvu i kozarstvu, Republiku Hrvatsku odlikuju velike nenapučene površine te dugogodišnja tradicija uzgoja u nekim dijelovima zemlje.  Posljednje tri godine vidljiv je porast ukupnog broja ovaca i koza te broj uzgojno valjanih ovaca i koza i uzgajivača, očekuje da će se ovakav pozitivan trend nastaviti i dalje. U hrvatskim klaonicama godišnje se zakolje preko milijun svinja, a u proteklih nekoliko godina raste izvoz živih svinja. Tradicija svinjogojske proizvodnje očituje se i kroz prepoznatljive tradicijske proizvode kao što su kulen i pršut. Poseban naglasak stavlja se na izvorne i zaštićene pasmine, pa je tako populacija crne slavonske svinje dosegla najveći broj uzgojno valjanih krmača od 2.262 u 2018. godini, a turopoljska svinja i banijska šara svinja imaju stabilne populacije s tendencijom porasta u ukupnom broju uzgojno valjanih životinja. Populacija peradi u 2018. godini rasla je gotovo 10 posto u odnosu na godinu prije, najznačajniji proizvodi peradarstva su meso i konzumna jaja, a od ukupne proizvodnje peradskog mesa najzastupljenija je proizvodnja pilećeg mesa, čak 78 posto. U Hrvatskoj su zaštićene dvije izvorne pasmine peradi, zagorski puran i kokoš hrvatica.

U Hrvatskoj osobitu zaštituimaju šume, a njihova je odlika da su 95% prirodne s velikim bogatstvom bioraznolikosti te sačinjavaju gotovo 49% kopnene površine države. Prema vrsti drveća najzastupljeniji su bukva, hrast lužnjak i hrast kitnjak, ukupna drvna zaliha šuma u Hrvatskoj iznosi 419 mil. m³, od čega privatni šumoposjednici u ukupnoj drvnoj zalihi sudjeluju sa 84mil. m³, a godišnji prirast drvne zalihe iznosi oko 10 mil. m³. Također, ustanovljeno je 313 državnih lovišta te 769 županijskih lovišta na oko 5,4 milijuna ha površine, koje karakterizira velika raznolikost divljači.

Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. Iako najmlađa država članica Europske unije, Hrvatska ima 23 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji naziv je zaštićen oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. U postupku registracije oznake na razini Europske unije Republika Hrvatska ima devet naziva proizvoda, a prijelaznom nacionalnom zaštitom zaštićeno je sedam naziva proizvoda za koje je u tijeku priprema dokumentacije za registraciju oznake na EU razini.