Kultura
ribarstva

Morska površina Republike Hrvatske zauzima nešto više od polovine ukupnog teritorija i prostire se duž 6.278 km dugačke obale obuhvaćajući 1.244 otoka, otočića i hridi. Ribolovnu flotu u gospodarskom ribolovu čini oko 6.600 aktivnih ribarskih plovila s povlasticom, a prosječan godišnji ulov u gospodarskom ribolovu iznosi oko 70.000 tona. Ribolov male plave ribe u čijim su ulovima dominantne vrste srdela (Sardina pilchardus) i inćun (Engraulis encrasicolus), najvažniji je segment ribarstva Republike Hrvatske.

Kultura
voća i povrća

Većina proizvodnje povrća odvija se u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je voće, posebice agrumi, dominantno u području primorske Hrvatske. Prosječna intenzivna proizvodnja voća u razdoblju 2016.-2018. iznosila je 142.713 tona na površini od 31.458 hektara. Najzastupljenije voćne vrste u 2018. prema zasađenoj površini bile su orasi, lješnjaci, jabuke, šljive, višnje i mandarine. Najzastupljenije vrste povrća u 2018. prema zasađenoj površini su kupus, luk i češnjak, paprika te lubenica.

Kultura
vinarstva

Proizvodnju vina odlikuje raznolikost sortimenta i bogatstvo autohtonih sorata. Prema prirodnim uvjetima za uzgoj vinove loze razlikuju se četiri vinogradarske regije: Slavonija i hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska s ukupno 12 podregija. Uzgaja se oko 250 vinskih sorata grožđa, a najzastupljenije su: Graševina, Malvazija istarska i Plavac mali crni, s ukupnim udjelom od oko 40%. Proizvodnja vina kreće se od 0,7 do 1,4 milijuna hektolitara, a kvalitetna i vrhunska vina čine oko 70 % ukupne proizvodnje vina u Hrvatskoj.

Kultura
maslinarstva

Povijest proizvodnje maslina stara je više od dvije tisuće godina, a nadaleko priznata kvaliteta maslinovih ulja s hrvatskih prostora poznata je još od rimskog doba. Površine pod maslinicima danas iznose oko 18.697 hektara, što čini 1,26 % u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu. Proizvodnja ulja varira iz godine u godinu, ovisno o klimatskim i drugim čimbenicima, a kreće se od 35.000 do 50.000 hektolitara. Hrvatska trenutno ima pet maslinovih ulja sa zaštićenim oznakama izvornosti registrirana na razini Europske unije.

Kultura
ratarstva

Ratarska proizvodnja predstavlja jednu od najvažnijih poljoprivrednih grana prema upotrebi zemljišta i prema proizvodnji hrane za ljude i životinje, a više od polovice korištenoga poljoprivrednog zemljišta čine oranice i vrtovi. U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. U razdoblju 2016. – 2018. godine pod žitaricama je bilo prosječno 484 tisuća hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijuna tona, pri čemu je dominantan kukuruz s 51 posto zasijanih površina te pšenica s 29 posto zasijanih površina.

Kultura
stočarstva

Stočarska proizvodnja ima važnu ulogu u poljoprivrednoj djelatnosti Hrvatske s udjelom od oko 35 posto vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje. U strukturi stočarske proizvodnje značajnu ulogu imaju govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo te ovčarstvo i kozarstvo, a posljednjih godina raste i značaj pčelarstva. Govedarstvo je najznačajnija stočarska grana proizvodnje, s čak tri hrvatske izvorne pasmine goveda. Posljednje tri godine vidljiv je porast ukupnog broja ovaca i koza te broj uzgojno valjanih ovaca i koza i uzgajivača, a raste i izvoz živih svinja.

Kultura izvornih i
zaštićenih pasmina

Buša, istarsko govedo i slavonsko-srijemski podolac su izvorne hrvatske pasmine goveda te predstavljaju bogato genetsko nasljeđe, koje postupno raste zbog primijenjenih mjera agrarne politike i organizirane provedbe uzgojnih programa. Izvorne i zaštićene pasmine su i crna slavonska svinja, s najvećim brojem uzgojno valjanih krmača u 2018. godini, čak  2.262, te turopoljska svinja i banijska šara svinja koje imaju stabilne populacije s tendencijom porasta. U Hrvatskoj su zaštićene i dvije izvorne pasmine peradi, zagorski puran i kokoš hrvatica.

Kultura zaštite
šuma

U Hrvatskoj osobitu zaštitu imaju šume, a njihova odlika je da su 95% prirodne s velikim bogatstvom bioraznolikosti te sačinjavaju gotovo 49% kopnene površine države. Prema vrsti drveća najzastupljeniji su bukva, hrast lužnjak i hrast kitnjak, ukupna drvna zaliha šuma iznosi 419 mil. m³, od čega privatni šumoposjednici u ukupnoj drvnoj zalihi sudjeluju sa 84mil. m³, a godišnji prirast drvne zalihe iznosi oko 10 mil. m³. Također, ustanovljeno je 313 državnih lovišta te 769 županijskih lovišta na oko 5,4 milijuna ha površine, koja karakterizira velika raznolikost divljači.